Gostujući post: Vino

by Tuesday, January 6, 2015

Njegove tekstove ste voleli, čitali i dosta komentarisali. Dva dela: “Ženskih stvari iz muškog ugla” (OVDE i OVDE), kao i jedan: “Za sve nas”. Čovek koji mi je izuzetno drag, Nemanja, danas ponovo piše za vas, a tema se i više nego uklapa u vremenski trenutak. Uživajte.

“Vreme praznika, važne prilike, lepi momenti u
životu. Vino predstavlja mnogo više od pića. Brojne su knjige napisane o tome.
To je čitav jedan svet – nauka (enologija), ali i sve ono pomalo mistično,
ušuškano u prelepim dolinama Loare, Nape, regijama poput Šampanje, Bordoa. Sav
onaj mir koji okružuje vinograde, ljudi, način života koji vode. Priroda,
uravnoteženost. Ne može nauka obujmiti iskustvo prenošeno s kolena na koleno –
generacije starih majstora koji žive vino.

Sve to daje posebnu čar vinu. Daje mu jedno
gospodstvo, manire i sve ono što pravi zaljubljenik otkriva čitavog života. Trud
i znanje uloženo u stvaranje vrhunskog vina zahteva poznavanje makar dela
procesa da bi se moglo degustirati. Kada spojite to dvoje – nastaje magija.
Svojevrsna strast. Osetite sunčevu svetlost na listovima loze, snagu kamena u
zemlji, aromu cveća, hrasta, osetite bogatstvo ukusa, zadovoljstvo znanja i
sreću trenutka.
U ovom tekstu želim da vam pružim kratak uvid u
svet vina. Osnovne vrste – kako biste znali šta da očekujete, ali i kako
kombinovati vino i hranu. Takođe ću spomenuti poznate zablude u vezi sa vinom.
Trudiću se da budem koncizan, držeći se klasičnih vina – sve preko toga vam
prepuštam da sami otkrijete.
Vrste vina:
 
Da pogodili ste, crno i belo.
Bela vina:
 
Šardone
(Chardonnay)

– jedan od najslavnijih belih. Šardone je zapravo vrsta grožđa, koja veoma
dobro uspeva na raznim meridijanima. Evropa, Amerika, Australija. Nisam ga
slučajno stavio na prvo mesto. To je vino s kojim biste mogli započeti otkrivanje
vina. Prijatno je, ima nisku kiselost te u većini slučajeva ne može da bude
opor ili agresivan. Uglavnom ima viši procenat alkohola i često slatku
završnicu. Česta je nota prepečenog tosta koja dolazi iz hrastovine. Postoji
dosta modernih varijanti sa jačim voćnim ukusima.
Sovinjon beli
(Sauvignon blanc)

– „Miris ogrozda, pokošene trave, crne ribizle u cvatu ili kopriva, gotovo je
izvesno da u ruci držite čašu suvinjona belog.“ Suvinjon je jedna od
najupečatljivijih sorti belog grožđa. Pored svežih, zelenih aroma ističe se
svojom kiselošću. One vrste koje potiču iz toplijih krajeva često oskudevaju u
kiselosti. To je sveže vino i treba ga popiti u roku od tri godine.
Rizling – Ova vrsta ne uspeva toliko široko kao Šardone.
Najbolja dolaze iz Nemačke. To su uglavnom veoma izražajna, jaka vina – ali u
isto vreme laka i elegantna. Ona najbolja naravno. Naziv je dosta pretrpeo zbog
brojnih kiselih i jakih kopija koje nemaju veze s originalom. Može biti suv (manje
voćni ukus, jači, više alkohola) ili pak vrlo sladak. Moj savet je da rizling
pijete u osnovnom obliku, dakle koji nije sladak – jer to je grožđe koje voli
hladniju klimu, to znači manji procenat šećera.
Šampanjac – dobar šampanjac je fin, ali i rezak, s
kremastim ukusom koji podseća na dvopek i brioš kolačiće, istovremeno potpuno
svež. Imajte u vidu da je francuska regija Šampanja (Champagne) jedna od
najhladnijih u svetu vinarstva, te je i grožđe jedva zrelo.
Roze (Rose) – Ova vina su u prošlosti često bila na lošem
glasu zbog kvaliteta, danas to mogu biti vrlo pitka i lepa vina. Ipak,
različitost je tolika da ne postoji „karakter“, ali recimo da su to laganija
vina.

 

Crna vina:
 
Kaberne
suvinjon (Cabernet sauvignon)
– Ono što je Šardone za bele sorte, to je kaberne suvinjon za crno
grožđe. Veoma prilagodljivo i uspešno. Karakteriše ga ukus crne ribizle,
kedrovine, „naoštrena olovka“ iz Bordoa. Takođe postoje i drugačije varijante
iz toplijih krajeva. Ovo je kompleksno vino i može da stoji čak do 20 godina.
Ona iz srednjeg cenovnog ranga dozrevaju za 4 godine, ali većina nama dostupnih
se mogu piti odmah. O čuvanju vina ću na kraju teksta. Mlada vina često bivaju
taninska (tanin – od njega se usta onako skupe) dok je karakteristična i nota
hrastovine. Vino iz regije Bordo (Bordeaux) je najpoznatija i najskuplja vrsta
vina od ovog grožđa.
Pino
noar (crni)  (Pinot noir)
– Izuzetno zamršena i „bolna“ sorta. Veoma
izbirljiva po pitanju podneblja i klime. Ipak, ova sorta grožđa se nalazi iza
nekih od najslavnijih vrsta burgundca crnog. Srednje jakog karaktera, često ne
dovoljno duboke crvene boje, zanosnog mirisa. Malina – česta, divlja jagoda –
kod finijih, dok varljiv cvetni miris ruže, ali i nota tartufa dolazi od onih
najkvalitetnijih. Dobro ide uz divljač i većinu mesa, a od svih crnih vina
najbolje ide uz ribu.
Kaberne fran
(Cabernet franc)

– to je lakša, manje taninska verzija kaberne suvinjona s ukusima bobičastog
voća koji mogu biti sveži kao zelene paprike ili listovi ribizle.
Merlot – „Sok od ribizle za odrasle.“ Mekši, bujniji i
manje opor od kaberne suvinjona – ova vrsta se često spomene na prijemima ili
restoranima pa da znate o čemu se radi.
O jelu i vinu
 
Kombinacija je mnogo, zato se neću truditi da
obuhvatim sve već ću izneti neke osnovne postulate kada se radi o kombinovanju
jela i vina.
Pre početka: Suvo
vino
– gotovo uvek znači da vino nije slatko. Polusuvo, označava blagi
procenat šećera. Ostale varijacije uz „voćne“ ukuse često bivaju slatka.
Jedno od prvih pravila je – da kombinujete
lokalnu hranu sa lokalnim vinom. Retko ćete pogrešiti, uz poštovanje narednih
„pravila“, razume se.
Bela vina idu sa ribom i belim mesom. Suština je
da riba uglavnom dovodi do toga da crna vina imaju metalan ili gorak ukus. Bela
vina su kiselija što skladno dopunjuje kiselost iz raznih marinada za ribu
zasnovanih na limunu ili sirćetu. Izuzetak
je mesnata riba (tunjevina, losos) koja može da se kombinuje sa crnim vinima
samo ako su nisko taninska. Pino noar je ubedljivo najbolji izbor.
Cilj je
uravnotežiti težinu vina i hrane, tako da jedno ne zaguši drugo.
Bogato, kuvano jelo, začinjeno crnim vinom,
slaninom, belim lukom i pečurkama zaslužuje snažno crno vino – bez obzira koja
vrsta mesa je u pitanju. Sa druge strane lako, brzo pečeno jelo svežeg ukusa
ili salata, ide uz lako vino.
Obratite pažnju na kiselost. Vina iz hladnijih
regija, dakle Rizling, Suvinjon beli – ona idu uz kiselost u tanjiru. Nikako ne
Šardone, koji uglavnom ima slatku završnicu te se mnogima ta kombinacija neće
dopasti. Uz slatka jela ide jednako slatko vino. Ako imate priliku, birajte ona
iz toplijih krajeva sveta, jer prirodno budu slađa.
Ostrige – gotovo savršen spoj sa šampanjcem
(blanc de blancs).
Jaja, omlet – uz Šardone srednje jačine.
Čokolada – jedan od najbržih načina da uništite
sasvim dobro vino. Muskatna vina mogu da pariraju, ali je zaista teško i ne bih
vam preporučio. Sirevi s druge strane idu jako dobro gotovo uz svaku vrstu
vina.
Jarebica(i divljač) – najbolji burgundac koji
možete da priuštite.
Jagnjetina – Merlot, Kaberne suvinjon (Cabernet
sauvignon)
O čuvanju i
posluživanju
 
Jedna od najvećih zabluda je da se vina
poboljšavaju čuvanjem. Mali deo veoma kompleksnih i skupih, da. Ali gotovo sva
vina koja su dostupna prosečnom budžetu – ne.
Sve u svemu, najkvalitetnije flaše crnog vina
mogu da traju do 20 godina, dok punu zrelost steknu za oko 8 godina. To je
izuzetno retko, te je većinom optimalan period da se popiju do 5. godine
starosti – ili odmah. Bela vina imaju čak i manje razloga za čuvanje. Ona su
uglavnom manje kompleksna i određeni procesi se ne dešavaju kao u bogatim crnim
vinima. S tim ide i razlog manje da čekate.
Po meni, jedini pravi razlog čekanja da otvorite
vama dragu bocu jeste – prijatna atmosfera. Bez obzira da li je bitan datum,
neka proslava i slično, ukoliko osetite da vam je taj dan naročito prijatan i
da ste srećni – otvorite bocu i počastite se. Makar bili i sami. Ne čekajte
posebne prilike i ne stvarajte sebi pritisak, jer sve to utiče. Vino je živo, i
verujte mi, oseti.
Ukoliko iz nekog razloga poželite da čuvate vino,
dobro proučite literaturu kako ne biste napravili neku od mnogih potencijalnih
grešaka.
Posluživanje
 
Pošto sada znate osnovne nazive vrsta vina želim
da vas uputim i u neke „sitnice“ koje vas mogu „spasiti“ ako se nađete na malo
otmenijoj večeri ili pak nekom prijemu. Diplomatski protokol mi je uža
specijalnost te ću vam prikazati kompletan „servis“ koji vas može sačekati uz
različite čaše za vino. Po tome ćete moći pretpostaviti šta vas čeka i nećete
se zbuniti pri upotrebi:
Na skici vam je naznačeno koji deo pribora se za
šta koristi. Ono što želim da dodam jeste da se uvek koristi redosledom „spolja
ka unutra“. Vodite računa da se poslužni tanjir nalazi na oko 3 cm od ivice
stola i da ne odlažete „ostatke“ na njega, jer će posluga redom odnositi
tanjire, eventualno dodavati nove, ali taj osnovni poslužni tanjir uvek ostaje
– te se trudite da bude uredan. Bilo da ste za stolom ili stojite,
preporučljivo je da čaše za vino držite za nožicu – razlog je jednostavan: Toplota sa ruke se prenosi na vino.
To može da promeni ukus, pogotovo belim vinima koja se poslužuju hladna (oko 9
C). Crna vina se poslužuju na temperaturi od 14 – 20 stepeni, rastuće u skladu
s kvalitetom – te iznimno možete „grejati“ čašu ako se radi o kvalitetnom vinu.
Moj savet je da probate naći način koji je u skladu s ovim pravilom, a da vam
nije preterano nezgodan – jer nije smisao da vam bude neprijatno i da ste
ukočeni, već da budete ležerni i s uživanjem pratite razgovor.
Nadam se da vam je tekst bio koristan i da ćete
naredni put makar okvirno znati kojim vas vinom nude ili koje vino da odaberete.
U međuvremenu, tu je praksa, ali i lepi izleti u vinarije kod Fruške gore,
Subotice, Vršca.
Hvala Di na predlogu da napišem ovaj tekst.” 

Da li vam se dopada članak? Kako vi uživate u vinu?

 

Do narednog naslova,
Di
/Fotografije, izvor: Džoen Sajmon “Velika knjiga o vinu”/
No tags 7 Comments 0
7 Responses
  • Malegria
    January 6, 2015

    Текст је користан, поучан и лепо написан. Мислим да би било лепо прочитати и водич кроз српскобуџетна (јефтина) вина у домаћим самопослугама, али и ово су добре смернице за сналажење.

    • admin
      January 6, 2015

      Drago mi je da ti se dopao :).
      Verujem da će autor pročitati, dobra je tema, mada treba istraživati više za takav tekst :).

  • Jovana Sinadinovic
    January 6, 2015

    I meni se bas dopada tekst. 🙂 Bas je onako lepo objašnjeno, sa uživanjem sam citala. Bila sam u zabludi za što duže čuvanje vina, drago mi je da sam konačno saznala da to ne trebam da radim..

    • admin
      January 6, 2015

      Hvala ti na komentaru, lepo je čuti to :).

  • Anonymous
    January 6, 2015

    1. stvar – na jezicima zemalja poznatih po proizvodnji vina, vino se zove crveno, a i jeste crvene boje. U srpskom jeziku, češće se kaže crno vino. U PRAVILNIKU se spominje isključivo crveno vino (“Sl. glasnik RS”, br. 87/2011). To je manja greška. 2. stvar- Roze NIJE belo vino i NIJE crno vino. Ovde je reč o ozbiljnoj grešci. 3. ne postoje "Osnovne vrste" ni po kojem kriterijumu, postoje vrhunska, kvalitetna i stona vina ili slatka, poluslatka i suva ili crvena, bela, roze. "Osnovne vrste" koje se spominju u tekstu su najrasprostranjenije i manje zahtevne za gajenje.

    • Nemanja
      January 6, 2015

      Suština je da ljudi prepoznaju najčešće nazive. Svako pozivanje na bilo kakav pravilnik zaista nema mesta za tekst ove dužine i namene. Isto se odnosi i na Roze, jeste posebna vrsta kao što ste napisali i nije niti belo niti crveno, ali to bi zahtevalo dodatnu podelu i dodatne sekcije – što sve čini tekst preterano „stručnim“, dugačkim i nezanimljivim nekome ko nije zaljubljenik u vino. Između opcije da se izostavi ili spomene, odabrano je da se priključi na sam kraj belih, kao i šampanjac – koji je isto kategorija za sebe. Više puta je navedeno, da je tekst maksimalno skraćen i kao takav ostavlja prostor da vrsni poznavaoci nađu zamerke, međutim uz znanje o vinu treba da idu i maniri pa konsultujte neki pravilnik i za to. Žao mi je što je cilj ovog komentara napad po svaku cenu, jer dva od tri razloga sama sebi kontriraju, a treći sam pojasnio – mada sam uveren da ste ga znali. Moj cilj nije da pokažem sve što znam o vinu, već da približim nekome ko zna vrlo malo. U svakom slučaju mi je drago da ste pažljivo čitali tekst i da poznajete temu.

  • The Meadow of Beauty
    January 7, 2015

    Izvrstan post! Dobro dođe predah od kozmetike ;). Inače obožavam vina, najviše sivi pinot.

What do you think?

Your email address will not be published. Required fields are marked *